1. Dolazite na sva predavanja i vježbe. Ti ili tvoji roditelji plaćate za to! Takođe, da li smo spomenuli da je znanje neprocjenjiv dar?
2. Pravite bilješke na času, čak i ako postoji materijal. Ovo vam pomaže da obrađujete informacije onako kako ih čujete i da identifikujete oblasti koje ne razumijete. Ako ne možete to da opišete svojim riječima, vjerovatno nećete razumjeti.
3. Čitajte sve što vam je zadato i čitajte kreativno.
4. Učestvujte u nastavi. Budite spremni da razgovarate i nemojte se stidjeti da uđete u diskusiju ili da doprinesete debatama i drugim aktivnostima. Ljudi najbolje uče filozofiju filozofirajući, a jedan od najboljih načina da to uradite je da diskutujete sa drugim ljudima.
5. Pažljivo birajte teme za seminarski rad. Izaberite temu koja vam je ujedno i intrigantna i savladiva. Vaš asistent će rado razgovarati o radu sa vama.
6. Počnite da pišete svoje radove rano. Najmanje dvije nedjelje prije roka je dobro pravilo.
7. Posavjetujte se sa svojim asistentom prije i poslije predaje radova kako biste razgovarali o vašim idejama. Redovne konsultacije poboljšavaju vašu ocjenu. To je činjenica.
8. Temeljno revidirajte svoje radove.
9. Kada ste zbunjeni, postavljajte pitanja: svom asistentu i drugim studentima. Ne plašite se da izgledate glupo. Veliki korak ka uspjehu u filozofiji je prepoznati da ste glupi i naučiti da se nosite sa tim.
10. Oslobodite svog unutrašnjeg filozofa: Idealni filozof ne prihvata ništa na osnovu vjere, ne ostavlja nikakvu pretpostavku neospornom, pažljivo razmatra svaki korak argumenta i ima za cilj potpunu jasnoću izražavanja, nepogrešivu tačnost i rigorozno pridržavanje zakona logike.
(Ukoliko imitirate Idealnog filozofa stalno – to bi moglo upropastiti vaš društveni život.)
Ono što je najvažnije, idealni filozof je strpljiv. On može da živi sa neizvjesnošću i rado ide korak po korak:
„Jedina razlika između nauke i filozofije je u tome što je nauka ono što manje-više znate, a filozofija je ono što ne znate… Kao što u Americi ima porodica koje su od vremena doseljenika pa nadalje uvijek migrirale na zapad, prema divljini, jer nisu voljeli civilizovan život, tako je i filozof avanturistički raspoložen i voli da boravi u regionu gdje još uvijek postoje neizvjesnosti.”Bertrand Rasel (1918)
Preuzeto sa: The pink guide to philosophy