U ovom je članku odnos jezika, mišljenja i filozofije predstavljen razmatranjem naznačenih
tema u djelu Ludwiga Wittgensteina. S obzirom na to da su njegovi stavovi prvenstveno
predočeni u vidu fragmenata, a ne cjelovitih tekstova, oni služe kao osnova za raspravu o
problemu upotrebe jezika u suvremenom svijetu. To znači i povratak k pitanjima preispitivanja
okvira mišljenja, a time i uloge i zadatka filozofije na početku 21. stoljeća. U prvom
planu su: Wittgensteinovo shvaćanje jezika kao djelatnosti, raspravljanje o mjestu mišljenja
i određenje filozofije kao aktivnosti. Zaustavljanjem na tim ključnim točkama Wittgensteinove
filozofije ukazuje se na važnost stalnog otvaranja pitanja o granicama mišljenja i jezika.
Namjera je članka, pomoću proturječnosti u Wittgensteinovu mišljenju, pokazati u kojoj
mjeri i dalje ostajemo zapitani nad osnovnim filozofskim pitanjima, suočeni s novim formama
koje dolaze s razvojem tehnologije.
Kompletan tekst možete pročitati OVDJE.
