Članci

Sloboda je suštinska i neotuđiva vrijednost koja leži u samom srcu ljudskog bića. Ona predstavlja temeljnu pretpostavku za razvoj pojedinca i društva te je ključna za ostvarivanje punog potencijala čovječanstva. Individualna Sloboda: Osnova Ljudskog Dostojanstva Individualna sloboda označava pravo pojedinca da donosi vlastite odluke, izražava vlastite misli i djeluje prema vlastitim uvjerenjima. Ona je ključna […]

“Ubistva pod cvetnim mesecom” – Zbog čega se Martin Skorseze plaši za budućnost filma U predvečerje premijere njegovog novog filma, vestern krimi drame”Ubistva pod cvetnim mesecom” (Killers of the Flower Moon), veliki američki filmski stvaralac Martin Skorseze i ja sedimo u hotelskom apartmanu sa pogledom na Central park i jadikujemo nad stanjem savremenih holivudskih filmova. U

Ksenija Atanasijević bila je jedna od najpametnijih i najobrazovanijih Srpkinja a to što je žena, i to ona koja iza sebe nema muškog zaštitnika, skupo je platila na prostoru i u vremenu gde je to bilo kažnjivo. Rođena je u Beogradu, 1894. god i odmah se sudbina najavila da će joj praviti teškoće svake vrste.

U današnjem digitalnom dobu, filmovi su postali nezaobilazna forma umetnosti koja ne samo da zabavlja, već i provocira razmišljanje i istražuje duboke filozofske teme. Kroz paletu žanrova i stilova, filmski stvaraoci često postavljaju pitanja o prirodi stvarnosti, ljudskoj egzistenciji, moralu i mnogim drugim temama koje su dugo bile predmet filozofskih razmišljanja. U ovom članku ćemo

Od onog doba kada je Alber Kami završio svoja Pisma nemačkom prijatelju minulo je više od pet decenija, a ako hoćemo da budemo sasvim precizni, onda ravno pedeset četiri godine. Mnogo je vode otada proteklo evropskim rekama, a i svim drugim rekama sveta. I kao uvek kada se vraćamo nekom spisu vrednom i danas pažnje,

Proljeća 1933. godine Martin Heidegger je bio izabran za rektora Univerziteta Albert Ludwig u Freiburgu. Naskoro nakon toga pristupio je nacional-socijalističkoj partiji. Potom se, kako izvješćuju mnoga vrela, dobrih pola godine u univerzitetskim govorima i pismenim izjavama u studentskim časopisima zauzimao za nacionalsocijalizam i Hitlera. Rasističke ili antisemitske tonove u tim tekstovima ne nalazimo. Svježe

Katkada Nietzscheu odriču originalnost, navodno većinu svojih filozofskih intuicija duguje Schopenhaueru. U kakav je odnos potrebno smjestiti majstora i njegova učenika? Kad se Nietzsche latio filozofije, imao je dvadeset i jednu godinu i nije mogao izbjeći Schopenhauera, čije je glavno djelo (Svijet kao volja i predstava) tada čitao. No posrijedi je bio, da tako kažem,