Članci

Namjera je autorice u ovom radu prikazati specifičnosti Ortegine recepcije Kantove i Hegelovefilozofije. S jedne strane, pokazat će se da je za razumijevanje Kantove filozofije jednaod presudnih činjenica ta da je Kant bio Nijemac i čovjek modernog doba. S druge strane,bit će prikazano i zašto je »kopernikanski obrat« u Kantovoj filozofiji za Ortegu y Gassetanajhrabriji […]

Problem određenja ženskog identiteta u doba postmoderne glavna je tema ovog rada. Uzi-majući kao okvir trostruko objašnjenje termina avatar, ovdje se nastoji prikazati u kojoj jemjeri ženski identitet i dalje pod utjecajem patrijarhalnog obrasca. Ako avatar iskoristimokao ono što nas upućuje na utopijsko, virtualno i božansko, postavlja se pitanje kreira lise danas slika žene u

Tekst se oslanja na pojam antropocena kao mogućeg polazište za jednu „novupolitiku prirode“. Antropocen je naziv za geološko razdoblje u kojem čovek transformiše prirodu,često toliko snažno i sveobuhvatno da promene s pravom mogu da se shvate kao globalne. Nedoumicevezane za koncepciju antropocena proizlaze iz jednog suštinski novog elementa, iz idejeda priroda nije autonomna, da ona

… Za stare narode sama riječ philo-sophia, ljubav prema mudrosti, bila je dovoljna za izražavanje ovakvog poimanja filozofije. U Gozbi, Pla­ton je pokazao da Sokrat, simbol filozofa, može biti poistovjećen s Erosom, sinom Porosa (obilja) i Pe­nije (siromaštva). Erosu je manjka­la mudrost, ali je znao kako je steći. Tako je filozofija uzela oblik misaone vježbe,

Mnoge ideje na kojima počivaju fašistički postupci pripadaju području organskih osjećaja više nego području argumentiranih stavova Vrijeme je da damo upotrebljivu kratku definiciju fašizma, iako znamo da ona ne obuhvata svoj predmet nimalo bolje nego što amaterska fotografija obuhvata ličnost. Fašizam možemo definirati kao oblik političkog ponašanja obilježen opsesivnom zaokupljenošću propadanjem zajednice, poniženjem ili statusom

DEBATA: Sreća – kapitalizam protiv marksizma; “debata vijeka”, kako su je neki nazvali, između slovenačkog filozofa Slavoja Žižeka i kanadskog psihologa Jordana Petersona, održana je 2019 u Torontu. Pored tri hiljade ljudi u dvorani, debatu su uživo pratili milioni ljudi u svijetu putem interneta.

Tekst je objavljen u časopisu ARHE 2005-e godine i možete ga pročitati OVDJE