Članci

Esej iz knjige „Spisi o moralu“ (Paideia, 1998) u prevodu sa italijanskog Elizabete Vasiljević. Kada sam 1942. osvojio nagradu na takmičenju Ludi Juveniles (otvoreno takmičenje obavezno za mlade italijanske fašiste – što će reći, za sve mlade Italijane), imao sam deset godina. S retoričkom virtuoznošću obradio sam temu: „Da li treba da umremo za slavu […]

Pokušaj da se transcendentalna uobrazilja iskaže kao kritična tačka Kantove teorije saznanja star je koliko i Kritika čistoga uma. On je implicite prisutan i unutar Kantovog filozofskog sistema – u razlikama i nedoumicama na koje nailazimo prilikom poređenja sadržaja prvog i drugog izdanja Kritike čistoga uma – i u velikom broju naknadnih interpretacija duha i

Kategorički silogizam je verovatno istorijski najduže proučavan oblik deduktivnog rezonovanja. Klasična silogistička teorija je uglavnom bila usmerena na utvrđivanje strukturalnih pravilnosti u silogizmu i manje je obraćala pažnju na praktičnu i svakodnevnu argumentacijsku upotrebu ovog vida rezonovanja. Imanuel Kant [Immanuel Kant, 1724-1804] je izneo jezgrovitu kritiku ovakvog pristupa silogizmu optužujući ga da proizvodi lažne suptilnosti

U ovom radu je akcenat na čistom estetskom sudu koji Immanuel Kant naziva sudom ukusa. Cilj rada je sagledati slobodusuda ukusa s obzirom na komunikativnu dimenziju koju mu Kant pripisuje. U prvom dijelu rada je prezentiranoKantovo razumijevanje suda ukusa iz Kritike moći suđenja, tačnije, poglavlja “Analitika lijepog”. U drugom dijelu rada ufokusu je Kantovo razumijevanje

U svojim poznim tekstovima Fuko je ponudio jedno tumačenje Kanta koje mu daje povlašćeno mesto u istoriji mišljenjakao osnivaču naše modernosti. Fukoovi protivnici (Frejzer, Habermas i drugi) su to protumačili kao dokaz nedovoljnostiFukoove ranije kritike Kanta, kao i kritike modernosti. Sam Fuko je uglavnom insistirao na razlikama između Kantovekritike i svog istraživanja o istorijskim uslovima

U radu će biti analizirane tri ključne ideje Kantova spisa Odgovor na pitanje: Što je prosvjetiteljstvo? To su: usudi se misliti, javna i privatna upotreba uma, i na koncu, pitanje u kojoj se mjeri, u pragmatičnom društvu može primijeniti Kantov prosvjetiteljski moto sapere aude. Središnja ideja ovoga rada pripada slobodi mišljenja koja nailazi na zakone,

U radu se polemizira o humanizmu i posthumanizmu na način da se humanizam ne percipira kao opozicijski pojam posthumanizmu, već kad ishodišni, što će doći do izražaja u argumentu kako je upravo humanizam, a kasnije i prosvjetiteljstvo, osiguralo temelje za kritičko promišljanje posthumanizma. Vodeći se pritom svevremenošću Kantove prosvjetiteljske misli, ovim radom se želi ponuditi

Ekonomska kriza je majka fašizma – Holivud prikazuje fašizam kao ekipicu loših u uniformi koji remete standarde i izdaju naređenja. Stvarnost je još izopačenija. Prema rečima Franca Leopolda Nojmana (uBehemoth: The Structure & Practice of National Socialism, 1933–1944) fašizam je apsolutno saučesništvo između krupnog kapitala i države. Tamo gde interesi krupnog kapitala postaju interesi politike, tu