„Nažalost, pokazalo se da kada masama date da šire informacije, tada mase neće širiti provjerene i naučne informacije, već tračeve i neprovjerene informacije. Odnosno, širiće

Rad razmatra Kantovo eksplicitno oponiranje Hobbesu izloženo u središnjem dijelu teksta O uobičajenoj izreci: To bi uteoriji moglo biti ispravno, ali ne vrijedi u praksi,

Esej iz knjige „Spisi o moralu“ (Paideia, 1998) u prevodu sa italijanskog Elizabete Vasiljević. Kada sam 1942. osvojio nagradu na takmičenju Ludi Juveniles (otvoreno takmičenje

Pokušaj da se transcendentalna uobrazilja iskaže kao kritična tačka Kantove teorije saznanja star je koliko i Kritika čistoga uma. On je implicite prisutan i unutar

Kategorički silogizam je verovatno istorijski najduže proučavan oblik deduktivnog rezonovanja. Klasična silogistička teorija je uglavnom bila usmerena na utvrđivanje strukturalnih pravilnosti u silogizmu i manje

U ovom radu je akcenat na čistom estetskom sudu koji Immanuel Kant naziva sudom ukusa. Cilj rada je sagledati slobodusuda ukusa s obzirom na komunikativnu

U svojim poznim tekstovima Fuko je ponudio jedno tumačenje Kanta koje mu daje povlašćeno mesto u istoriji mišljenjakao osnivaču naše modernosti. Fukoovi protivnici (Frejzer, Habermas

U radu će biti analizirane tri ključne ideje Kantova spisa Odgovor na pitanje: Što je prosvjetiteljstvo? To su: usudi se misliti, javna i privatna upotreba

U radu se polemizira o humanizmu i posthumanizmu na način da se humanizam ne percipira kao opozicijski pojam posthumanizmu, već kad ishodišni, što će doći

Ekonomska kriza je majka fašizma – Holivud prikazuje fašizam kao ekipicu loših u uniformi koji remete standarde i izdaju naređenja. Stvarnost je još izopačenija. Prema rečima

“Traganje za konačnim utemeljenjem je nužan deo ljudske kulture.” – Lešek Kolakovski Lešek Kolakovski je imao neobičnu intelektualnu karijeru. Započeo je kao tumač marksističke filozofije o čemu

Heisenbergova kritika principa kauzaliteta sagledana u svjetlu Kantove distinkcije opažajnih i iskustvenih sudova U radu ćemo dovesti u pitanje Heisenbergovu tvrdnju da nepredvidljivost iskustvenih nalaza